Izolacija podova, izolacija zidova i fasade nove kuće

Pitanje: 

Trebam uskoro početi izgradnju vikendice 7x7 metara sa punim potkrovljem. Za izolaciju bih koristio vaše materijale, ali imam nekoliko dilema pa Vas molim za savjet.
Vikendica će se graditi na već postojećoj armiranobetonskoj ploči (AB ploči) koja na žalost nema nikakvu izolaciju. Jedino što je dobro je da je ploča na strmom terenu i da je prilično izdignuta od terena – u gornjem dijelu 40 cm, a u donjem dijelu 170 cm.
Kompletna konstrukcija vanjskih zidova bi se radila po uzoru na skandinavski način gradnje – od greda 120x60 mm. Nakon izoliranja tih 120 mm iznutra bi se napravio skelet od vodoravnih letvi 50x50 mm i dodatno izoliralo sa 50 mm izolacije.
Pod i međukat bi se također radili na sličan način.
Krov bi bio na dvije vode i radio bi se od greda 120x60 mm. Nakon izoliranja tih 120 mm iznutra bi se napravio skelet od vodoravnih letvi 50x50 mm i dodatno izoliralo sa 50 mm izolacije.
 
E sada dileme:

POD
Kako da izoliram AB ploču – pod: trebam li koristiti neku vrstu folije po čitavoj ploči da bih spriječio eventualni kontakt vlage iz AB ploče sa konstrukcijom i izolacijom? Mislio sam konstruciju napraviti od greda 120x50 mm na 600 mm razmaku i to popuniti vašom izolacijom. Treba li parna brana preko izolacije, a ispod OSB ploča na koje bi se montirao parket ili slično? 
 
VANJSKI ZIDOVI
Kako se radi o vikendici koja će se koristiti nekoliko puta godišnje po par tjedana (skoro nikada u zimskom periodu) moje pitanje je slijedeće: treba li parna brana sa unutarnje strane zidova? Naime zimi je veoma lako moguće da vanjska temperatura bude veća od unutarnje, pa bi parna brana imala kontra efekt – ili sam ja u krivu? Mogu li kao vjetrobran ispod ventilirane fasade koristiti istu foliju kao i ispod pokrova – vodonepropusna–paropropusna ili za tu svrhu imate neku drugu vrstu folije?
Kako se radi o vikendici u kojoj će se u slijedećih desetak godina boraviti do tri puta godišnje i to samo u toplijem dijelu godine - Zimi nikako - razmišljam o tome da zbog eventualnog popusta na količinu, konstrukcijskih riješenja i jednostavnosti montaže koristim istu vrstu vaših materijala za zolaciju svih površina!?  Na primjer termoizolacijska ploča premium ili slično!?  Što predlažete?


Odgovor:

POD
Preporučio bi da na AB ploču stavite hidroizolaciju (zavarite bitumensku ljepenku), jer bi kroz betonsku ploču mogla kapilarno doći vlaga ne samo do toplinske izolacije, nego i do drvenih greda 120×50 mm koje čine raster poda. Radi zaštite od mogućeg prodora atmosferilija (kiša) u konstrukciju poda (grede + vuna), treba naročitu pažnju posvetiti kvalitetnoj izvedbi završetka vanjske obloge zida prema AB ploči (kao npr. na slici dolje). Ispod OSB ploča (a iznad vune) bi preporučio ipak staviti parnu branu, iako OSB ploče same predstavljaju neku vrstu parne brane. Dodatni sloj PE folije može samo povećati ukupnu Sd vrijednost barijere koja mora spriječiti prodor vodene pare iz grijane prostorije u izolirani pod.

Detalj spoja zide i AB ploče



VANJSKI ZIDOVI
Parna brana se uvijek stavlja u situaciji kada imamo razliku u temperaturi i razliku u količini vlage. Ukoliko jedan od ova dva uvjeta nije ispunjen (temperatura ili vlaga), parnu branu nije potrebno stavljati, jer naprosto nema razlike u potencijalnoj energiji koja ‘gura’ vodenu paru na jednu ili drugu stranu (iz unutra prema van ili obratno). Ukoliko ste 100% sigurni da se vikendica neće koristiti u zimskom periodu (to je ono razdoblje kada je temperatura vanjskog zraka niža od temperature unutarnjeg zraka), tada neće biti niti stvaranja vlage unutar vikendice (kuhanje, tuširanje, boravak osoba koje također emitiraju vlagu), pa nema potrebe stavljati parnu branu. Ukoliko ipak postoji mogućnost da netko boravi u zimskom periodu, tada bi svakako trebalo staviti parnu branu. Što se kontra efekta tiče, tu ste u pravu: kada je vanjska temperatura veća od unutarnje, a istovremeno vani ima više vlage nego unutra, tok vodene pare ide u kontra smjeru izvana prema unutra. U tom slučaju parne brane zadržavaju vlagu u konstrukciji, koja nakon nekog vremena može usljed nakupljene vlage stradati u građevinskom smislu. Idealno rješenje za ovakvu situaciju je tzv. ‘inteligentna’ parna brana koja ima dvojako ponašanje: po zimi se ponaša kao parna brana, a po ljeti kao paropropusna folija. Stoga bi Vam preporučio postavljanje upravo ovakve folije u vanjske zidove. Paropropusna, a vodonepropusva folija (kao npr. Tyvek Soft ili Tyvek Solid) se može koristiti kao zaštita od vjetra sa vanjske strane.

VRSTA IZOLACIJE ZA POD I VANJSKE ZIDOVE
Izolacija koja se stavlja u pod između drvenih greda nema mehaničku nosivost, kao što je nema niti vuna koja se stavlja u ventilirane fasade, pa stoga ista vrsta vune može biti korištena u oba slučaja. Preporuka je da izolacijski materijal ima koef. toplinske vodljivosti lambda (λ) jednak ili manji od 0,035 (W/mK). Vuna može biti u formi role (iz koje se režu ploče određene dimenzije i umeću u drveni raster koji može imati proizvoljni razmak) ili ploče (u tom slučaju razmak drvenog rastera mora biti prilagođen šir. izolacijske ploče).