Zanimaju me materijali za akustičku izolaciju (čim tanji).
Može li se dobiti savjet stručnjaka?
Odgovor: Spomenuli ste da trebate materijale za akustičku izolaciju i to što tanje, zanima me slijedeće:
- trebate li tim materijalima popraviti akustiku prostora (apsorpcija zvuka)
- ili trebate smanjiti prolaz zvuka u horizontalnom smjeru (zračni zvuk)
- ili trebate smanjiti prolaz zvuka u vertikalnom smjeru (udarna buka)
S obzirom na opis, pretpostavljam da Vam treba izolacijski materijal za smanjenje udarne buke (zvuka). Mi imamo u ponudi tvrde, podne izolacijske ploče, ali njihova debljina kreće se od 20 mm na više, pa nisam siguran da ove debljine spadaju u kategoriju 'čim tanji'. Možda ste mislili na spužvaste materijale za udarnu buku koji se proizvode u debljinama od 3, 5 i 10 mm, ali takve proizvode mi nemamo u ponudi. U svakom slučaju molim da mi malo detaljnije opišete za koju primjenu točno trebate izolacija, da bi Vam mogao preporučiti odgovarajuće rješenje koje Isover ima u svojoj ponudi.
Pitanje 2: Radim acoustix box (kutiju koja će služiti za terapije glazbom, mora biti zvučno izolirana i omogućavati boravak i do 12 sati, spavanje i sl.). Kutija će biti cca 3m x 2m x 2m (vanjske mjere), bez dodira sa zidovima (odozdo samo gumena podloga). Bila bi izrađena od iverala, a iznutra obložena AKUSTO vunom. Tu me zanima može li se lijepiti na iveral ili će trebati još iznutra tanji iveral sve okolo da ga pritisne uz vanjski zid. Ako možda znate (ili možete nekoga preporučiti) koliko može izdržati osoba u takvoj kutiji (ima li za kupiti mjerač CO2) i ima li Isover materijal nekih isparavanja, štetnih čestica, može li nakupiti vlagu (od dihanja, znoja i sl.). Isto tako, da li možda treba između stijenki raditi dodatni zračni tunel za bolju zvučnu izolaciju?
Odgovor: Za prostor koji mora biti zvučno izoliran od zvukova koji dolaze izvana, razmišljati o čim tanjoj izolaciji nije ispravno. Slijedeći dijagram pokazuje krivulje koeficijenta apsorpcije zvuka za različite tipove i gustoće Isover vuna.
Na njemu je vidljivo da za frekvencije iznad 500 Hz vune neovisno o debljini i gustoći upijaju zvuk gotovo podjednako.
Problem nastaje kod nižih frekvencija, gdje je upijanje zvuka to veće i bolje što je debljina veća (10 ili 12 cm):
U skladu sa ovime su i rezultati sniženja zvučnog tlaka Rw. Na slijedećem primjeru je dana usporedba dijagrama prigušenja zvuka za jedan spušteni strop ispod betonske ploče. Priča za Vaš zvučni box je slična što se debljine izolacije tiče:
Za frekvencije iznad 500 Hz situacija u smislu prigušenja zvuka ne ovisi o debljini izolacijskog sloja, dok za niže frekvencije je ona jako bitna. No ukoliko izolacije nema, to je na dijagramu koji prikazuje prigušenje zvuka itekako uočljivo.
Dolje je opet primjer spuštenog stropa gdje je dan podatak za slučaj bez izolacije, te za tri slučaja spuštenog stropa sa različitim debljinama izolacijskog sloja i različitim brojem gips ploča, ali princip je neovisan o tome kako je složena konstrukcija:
Da bi se dobila što bolja redukcija zvuka potrebno je izvesti tzv. ‘masa-opruga-masa’ sistem. Iz tog razloga Vaša zamisao da se na vanjski sloj zida od iverala samo postavi (zaljepi) vuna ne bi imao gotovo nikakav efekat na smanjenje zvuka. Svakako morate postaviti i unutarnju oblogu, a međuprostor je potrebno ispuniti sa izolacijom. Moja preporuka bi bila da između vanjskog iverala i unutarnje obloge ostavite barem 10 cm prostora kojega treba ispuniti izolacijom. Ostaviti sloj zraka (zračni tunel) bi bilo pogrešno, jer bi time pogoršali rezultat prigušenja zvuka. Zvuk se kroz zrak širi oko dva puta brže nego kroz vunu, a osim te činjenice,morate znati da vuna zbog svoje vlaknaste strukture dobro upija zvuk, dok se kroz zrak zvuk širi nesmetano.
Isover mineralna staklena vuna generacije 4+ (bijele boje) ima potpuno prirodno vezivo tako iz te vune nema isparavanja hlapljivih tvari (VOC – Volatile Organic Compound). Tip Isover vune koju bi preporučio je Akusto 100 u debljini 100 mm.
Što se tiče vlage i mogućeg upijanja vlage u vunu, to prvenstveno ovisi o tome da li ima razlike u vlazi i temperaturi između zraka u boxu i traka izvan boxa. Ukoliko nema razlike u temperaturi, tada ne bi trebalo biti niti problema sa nakupljanjem vlage u izolaciji. No ukoliko će ipak box biti grijan, tada ćete imati i razliku u temperaturi, pa bi bilo potrebno iza unutarnje obloge postaviti parnu branu.
Ukoliko bi pak radili perforaciju na unutarnjoj ili vanjskoj oblozi, tada bi pokvarili Rw.
Nemam podatak o tome koliko osoba može izdržati u takvoj kutiji. Radi se o volumenu od cca 11 do 12 m3 pa će vrijeme boravka biti limitirano količinom kisika. Ukoliko zbog svježeg zraka (zbog opuštanja) planirate postaviti ventilacijski sustav, tada definitvno nećete imati problema s vlagom, jer ćete stalno imati dotok svježeg zraka pa neće biti razlike u količini vlage izvan i unutar boxa.
U nastavku je slika jednog sobnog uređaja koji mjeri koncentraciju CO2, ali mi takve uređaje nemamo u ponudi:
Pitanje 3:
a) Mene muče zvukovi koji danju dolaze iz okoline (lavež, loš auspuh na motoru, pad metalnog predmeta na pločice od susjeda iznad i sl), čini mi se da su to niže frekvencije. Ako to jesu udarni zvukovi, onda za to nemate ponudu? Znate li barem gdje se može to naći? Uz to, potreba za barem 10 cm izolacije mi dosta komplicira izradu (a vjerovatno i poskupljuje). Nije mi namjera potpuno isključiti vanjski zvuk, ali ga prilično zagušiti. Mislite da 5 cm nebi bilo dovoljno?
b) Masa-opruga-masa sistem - što to točno znači?
c) Mislio sam na unutarnju stranu vanjskog zida lijepiti, ali...
d) ...svakako onda vani iveral 25, izolacija (Akusto?, debljina 10 cm?) pa iveral 10 mm (ili čak samo lesonit 3 mm), bez ikakvih rupa/perforacija. To bi bilo u skladu sa Vašim savjetima? Što je sa folijom, ona se samo skine ili se ostavlja kod montaže u međuprostor? I imate li neku traku za izolaciju iverala (recimo 1-2 mm da se stavi između spojeva) ili je to nepotrebno? Mislio sam prije spajanja iveral prevući silikonom, ali bi volio da ima mogućnost demontaže. A posebno me zanimaju vrata, kako montirati izolaciju na vrata (bez lijepljenja) i samo zaptivanje vrata?
e) Box neće biti grijan niti ventiliran, nego će se jedna stranica (vrata) otvarati (i eventualno u to vrijeme ventilatorom izvana upuhati svježi zrak iz prozračene prostorije). Okolna prostorija bi imala sobnu temperaturu, a unutra bi bila samo jedna osoba par sati, pa vjerovatno nebi stvorila problematičan obim vlage?
f) Znate li gdje se može nabaviti uređaj za mjerenje CO2? Ili bi ustvari trebao mjerač kisika? Uz to, smatrate li lebdeću konstrukciju dobrim rješenjem? I gumene podloge? Ako da, gdje ih nabaviti?
Odgovori:
a) U pravu ste. Vrste zvukova koje ste naveli spadaju uglavnom u spektar nižih frekvencija. Zvukovi koji dolaze izvana (lavež, promet) spadaju u kategoriju 'zračnog' zvuka, odnosno zvuka koji se širi kroz zrak. Zvuk koji dolazi od pada metalnog predmeta od susjeda iznad spada u kategotiju 'udarnog' zvuka, odnosno zvuka koji se širi kroz krute materijale (u Vašem slučaju kroz međukatnu konstrukciju i kroz vanjski zid, jer zvuk osim direktnim putem kroz međukatnu konstrukciju, dolazi do Vas i indirektnim putem kroz vanjski zid). Rješenje koje sam predložio (sa 10 cm vune između unutarnje i vanjske obloge slušaonice), bi trebalo biti jednako dobro i za zračni i udarni zvuk. Udarni zvuk se inače od stropa i zida do slušaonice širi kroz zrak, pa postaje zračni zvuk. Debljina izolacije od 5 cm neće dovoljno dobro prigušiti zvuk na nižim frekvencijama. Donji dijagram to zorno i prikazuje:
b) ‘Masa-Opruga-Masa’ sistem podrazumijeva da imate konstrukciju koju čine s jedne strane masa M1, u sredini je opruga (može biti zrak ili vuna), a s druge strane masa M2. Mase M1 i M2 su povezane u konstrukciju drvenim ili metalnim profilima:
Kada kao ispunu u konstrukciji imate vunu, tada je opruka mekanija, jer vuna dobro apsorbira zvuk. Ako vune nema, rezultati kod mjerenja Rw mogu biti cca 10 dB lošiji u odnosu na situaciju kada se u konstrukciji nalazi vuna.
c) Ako bi na jednoslojnu zidnu stjenku sa unutarnje strane samo zalijepili vunu, dobili bi samo poboljšanje akustike prostorije (smanjenje jeke unutar same prostorije), a ne bi postigli redukciju vanjskog zvuka. Za redukciju je potreban sistem (npr. masa-opruga-masa)
d) Da bi mase M1 i M2 zajedno sa zvučno-apsorbirajućim slojem vune imale funkciju smanjenja zvuka, te masivne površine moraju biti bez ikakvih otvora, zazora ili i najmanjih rupica, odnosno moraju biti homogene. Samo u tom slučaju će se ostvariti očekivana redukcija zvuka. Najbolje bi bilo rješenje sa dva iverala od 25 mm. Postavljanjem sa unutarnje strane tanjeg iverala ili lesonita, smanjujete jednu od dvije mase, a time umanjujete i Rw. Ploče iverala spajate u konstrukciju (drvenu ili metalnu) koja povezuje dvije mase. Da bi taj spoj bio zvučno nepropustan, preporuka je na nosivi profil u koji se šarafi iveral postaviti tanku spužvastu traku. Takvu traku možete naći u trgovinama koje prodaju gips-kartonske ploče. I rješenje sa slikonskim kitom također može poslužiti za brtvljenje spoja iverala i drvene ili metalne gredice. Za tip vune u konstrukciji – preporuka Isover AKUSTO. Za pitanje u vezi folije nisam siguran na koju foliju mislite: ako mislite na foliju u koju je zapakirana vuna, ona se skida (obično se razreže i baci) i ne ugrađuje se u zid. Za vrata vrijedi isto pravilo kao i za zid – dakle dvostruka oplata i ispuna sa izolacijskim materijalom. Brtvljenje mora biti min. dvostruko. Što znači vuna u sistemu pregrade zorno prikazuje i slijedeća slika:
e) Tu ste u pravu. Relativno kratki boravak i redovito ventiliranje prostora znače da u konačnici neće biti niti problema sa vlagom unutar konstrukcije.
f) Na žalost ne. Lebdeća konstrukcija (leži na sloju gume) je dobro rješenje. Gdje se takva guma može naći na žalost ne znam (u Zagrebu je to nekad proizvodio RIS), ali znam da takvu gumu u pločama (iz koje izrezuju komade koji im trebaju) koriste postolari, pa možda da pitate nekog postolara gdje nabavlja gumu.
Pitanje 4:
a) Hm, mislim da idete u smjeru gluhe komore što ovdje ipak nije cilj (iako ne smeta). Prigušenje od 40% bi već bilo zadovoljavajuće. Zato ja i mislim da bi 25 iveral - 50 akusto - 5 lesonit bilo dovoljno. Slažete se?
b) Nisam planirao nikakve konstrukcije, vanjski iveral bi se povezao kutnicima i on bi činio ujedno i nosivu konstrukciju, zatim bi se stavio akusto a onda samo iznutra ugurao (naknap) lesonit koji bi pritisnuo akusto i ujedno tvorio unutarnji zid (može se dodatno učvrstiti kutnicima i iznutra po potrebi). Kako Vam se to čini?
c) OK, ali pošto nemam posebne konstrukcije, mislio sam samo dodir (tih 25mm) oblijepiti tom spužvom, a onda vanjski kutnici (eventualno konfirmati) to dodatno pritisnu. To je ok?
d) Vrata su mi najveća misterija, kako riješiti zatvaranje (da dobro nasjedne) i duplo brtvljenje...
Odgovori:
a) Kod gluhe komore imate gotovo 100%-tnu apsorpciju zvuka, jer je cijela unutarnja površina obložena piramidama mineralne vune (kao na donjoj slici). Međutim u Vašem slučaju mi ne razgovaramo o apsorpciji zvuka unutar boxa, nego o smanjenju zvukova koji dopiru izvana, tj. pričamo o redukciji zvuka. Za redukciju zvuka je najkvalitetnije rješenje sistem ‘masa-opruga-masa’ i stoga zamjena jedne (unutarnje) mase sa materijalom koji mase gotovo da i nema (lesonit), neće dati dobre rezultatu u smislu smanjenja zvučnog tlaka, odnosno Rw-a. Dakle, ne slažem se s Vašom gornjom konstatacijom.
b) Kada se mekana vuna gura unutar neke konstrukcije, potrebno ju je odrezati na širinu 1 do 2 cm širu od prostora u koji se vuna gura. Ovo je iz razloga da vuna zbog svoje elastičnosti sama sebe drži upeto unutar konstrukcije. Međutim to znači i da će vuna imati lagani ‘trbuh’ (slika dolje – crvena linija). Lesonit je mekan i vjerovatno bi se pod pritiskom vune iskrivio. Međutim, to ne mora značiti da takvo rješenje ne bi bilo izvedivo, samo bi zahtjevalo dodatno učvršćenje i brtvljenja spoja po obodu. Još jednom naglašavam da mi se rješenje sa lesonitom u smislu smanjenja zvučnog tlaka Rw ne čini dovoljno dobrim.
c) Da, to mi se čini OK.
d) Što se tiče vrata tu ste u pravu, ali kod vrata definitivno morate imati minimalno dvostruko brtvljenje, te je moja preporuka da vrata imaju prag (vrata na donjoj slici ga nemaju) kako bi brtvila po cijelom opsegu. Za vrata molim da se obratite nekom od proizvođača vrata. Donja slika predstavlja vrata u standardu pasivne kuća koja imaju dvostruko brtvljenje i zatvaranje u 5 točaka, kako bi brtvljenje bilo što kvalitetnije.
Pitanje 5:
a) OK, ali da se onda drugačije izrazim, meni bi redukcija od 40% bila dovoljna. Može li onda doći u obzir neka uža kombinacija ili baš mora biti 25/100/25?
b) Ustvari 10 mm je već dosta čvrsti iveral (lesonit ili mdf je 3-4 mm), može se staviti iveral 18 mm. Možda čak kombinacija 18/50/18? Kako izračunati idealnu kombinaciju za 40% redukcije?
c) Neće tu ići sobna vrata nego samo jedna polustranica na šarku ili sl. Po meni je dovoljno da to samo dobro nalegne, no problem je što će se brtve nakon otv/zatv možda odlijepljivati...
Odgovori:
a) Mijenjanjem mase obloge gubite na Rw, pa to u konačnici može značiti da rezultati nivoa zvuka unutar boxa neće biti zadovoljavajući.
Na gornjoj slici su dani dijagrami i podaci o Rw pregradnog zida gdje je u donjem slučaju masa obje obloge zida podvostručena (umjesto jedne gips ploče sa svake strane zida, stavljene su po dvije gips ploče sa svake strane zida) – rezultat je poboljšanje od 10 dB, što u smislu percepcije zvuka znači da je on smanjen za pola. Dakle mase M1 i M2 imaju vrlo značajnu ulogu u konačnom rezultatu za Rw koji očekijemo. Moja preporuka je da masa vanjske i unutarnje obloge zida bude što je moguće veća i po mogućnosti podjednaka.
b) Idealnu kombinaciju ćete izračunati vrlo teško. Program za izračun Rw pregradnog zida koji imam kod sebe ima mogućnost variranja debljine samo gips ploča i sloja mineralne vune. Ovaj program nema mogućnosti izbora iverala ili OSB ploče. Iz tog razloga ja svo vrijeme u našoj mail komunikaciji koristim termin: preporučam ili sugeriram, budući nemam egzaktne izračune za drvenu oblogu zida. Sve podatke koje šaljem se odnose na kombinaciju gips ploča i mineralne vune, stoga ne mogu sa sigurnošću tvrditi da ćete postići ono što očekujete. Ja samo iz analogije sa standardnim pregradnim zidom (kombinacija gips ploča i mineralne vune), izvlačim neke zaključke i dajem sugestije i preporuke.
c) Nalijeganje, odnosno brtvljenje po cijelom opsegu je izuzetno bitno, jer će to biti i najkritičniji dio cijelog boxa. Stoga sam u prethodnom mailu napisao da bi bilo dobro da ulazni dio u box ima pražnicu, jer ćete tako osigurati i brtvljenje donje strane vrata, koje je najviše problematično. Dobro nalijeganje i brtvljenje po cijelom obodu možete postići jedino mehaničkim putem, na način da vrata imaju više točki zatvaranja (poput protuprovalnih vrata).