Kako izolacija kuće sprječava nastanak plijesni: suh i zdrav dom počinje izolacijom

Optimalna vlažnost zraka u prostoru kreće se između 50 i 60 %. Ako je dugoročno viša, počinje se kondenzirati na površinama koje su hladnije od zraka zasićenog vlagom. Zašto? Jer tada te površine dostižu tzv. točku rosišta – vrijednost pri kojoj se vodena para pretvara u kapljice vode.

Što je viša relativna vlažnost zraka, viša je i sama točka rosišta – pa je lakše da do kondenzacije dođe na hladnijim mjestima u kući. Praktičan primjer: ako u prostoriji imate temperaturu od 20 °C i relativnu vlažnost zraka od 70 %, točka rosišta je već 14,37 °C. 

Neizolirani dijelovi kuće prirodno su hladniji. Upravo se ondje najčešće javlja kondenzacija i posljedično plijesan. Izolacija pomaže spriječiti ovaj fenomen. Povećava temperaturu unutarnjih zidova i time otežava dostizanje točke rosišta. Time se znatno smanjuje rizik nastanka plijesni.

Važno je, međutim, da izolacija bude izvedena precizno, bez praznina i pogrešaka. Time se sprječava nastanak tzv. toplinskih mostova – mjesta kroz koja toplina brže izlazi iz objekta i gdje najčešće dolazi do kondenzacije i stvaranja plijesni. Toplinski mostovi najčešće nastaju na mjestima bez ili s nedovoljnom izolacijom, ali i:

• oko prozora i vrata (gdje izolacija često biva prekinuta),
• u spojevima zidova, poda i stropa,
• na dodiru dvaju različitih materijala (npr. betonski element u zidu od opeke). 

Najbolje je izolirati cijelu kuću. Time ne samo da smanjujete rizik od plijesni na minimum, već osiguravate i najveće uštede.

Možete početi s izolacijom fasade – ona čini najveću površinu kuće i bez izolacije izlazi znatan dio topline. Vanjski zidovi najčešće se izoliraju kontaktnim sustavom ili ventiliranom fasadom. Ovdje izolacija može smanjiti troškove grijanja za 30–50 %.

Još veću uštedu (60 % i više) postići ćete ako uz fasadu izolirate i krov. Uz to, hladno potkrovlje možete početi koristiti kao stambeni prostor. Najčešće se koristi izolacija između i ispod rogova, iznad rogova ili njihova kombinacija.

Važna je i izolacija poda – posebno iznad podruma, garaže ili drugih negrijanih prostora. I naravno, na podu koji se nalazi izravno na tlu. Na katu je važnija zvučna izolacija poda, kako se buka ne bi prenosila u donje prostorije.

Ne možete staviti izolaciju u pod? Postoji rješenje – izolirajte strop ili spušteni strop iz prostora ispod.

Ne zaboravite ni na izolaciju sokla i temelja. Ti dijelovi kuće su u izravnom dodiru sa zemljom, pa je hlađenje zidova ondje izraženije. Uz to, moraju podnijeti vlagu, podzemnu vodu i pritisak tla. Zato se ovdje koriste posebno otporni izolacijski materijali. 

Trebate savjet o izolaciji? Tu smo za vas! Pomoći ćemo vam predložiti odgovarajući sastav materijala. Usluga je besplatna. 

Želim savjet o izolaciji

Prije nego se upustite u izolaciju, dobro razmislite. Hoćete li sve raditi sami? Time štedite znatan dio troškova. No rizik od pogrešaka je veći – što može rezultirati gubitkom topline ili vlagom. U tom slučaju obavezno proučite vodiče za izolaciju i pazite na detalje.

Izolacija „ključ u ruke“ naravno je skuplja. No fasaderske firme imaju iskustvo i znaju na što obratiti pozornost. Uz to, posao ide brže, pa štedite vrijeme. 

Izolirali ste kuću, ali imate stare prozore? I to može biti uzrok vlage i plijesni. Stari prozori često ne dihtaju, pa oko okvira nastaju toplinski mostovi. Kroz stare staklene plohe također bježi znatna količina topline.

Danas se izrađuju izolacijska stakla – zasklopi s razdjelnim okvirima i inertnim plinom između stakala. Uz pravilnu montažu i podešavanje, takvi prozori mogu prepoloviti energetske gubitke u usporedbi s originalnim prozorima.

Izolacijska stakla mogu biti dvostruka ili trostruka. Danas se uglavnom preporučuju trostruka stakla – ona donose uštede koje dvostruka nikad ne mogu postići. Također možete kombinirati stakla s različitim svojstvima – zvučna, protusolarna, sigurnosna.

Izolacija ima najviše smisla upravo u kombinaciji s novim prozorima. Ako obje stvari radite istovremeno, lakše je povezati sve konstrukcijske elemente.

Izolacija je nužan korak ako želite spriječiti plijesan. Povećana vlažnost ipak se ne može u potpunosti izbjeći – nastaje kuhanjem, tuširanjem ili sušenjem rublja. Zato razmislite i o dodatnim mjerama:

• Ugradite sustave za ventilaciju: npr. napu u kuhinji, ventilator u kupaonici. Može se spojiti na senzor vlage, pa se automatski pali kad vlažnost pređe određenu vrijednost (obično 60 %).
• Redovito provjetravajte: otvarajte prozore barem 2× dnevno. Kratko i intenzivno provjetravanje (široko otvoreni prozori) učinkovitije je od dugotrajnog provjetravanja na kip.
• Razmislite o ugradnji rekuperatora: riječ je o najučinkovitijem načinu provjetravanja. U prostor ulazi svjež zrak koji se u izmjenjivaču zagrijava od zraka koji izlazi van. Ušteda na grijanju može iznositi i do 40 % u odnosu na provjetravanje prozorima.

Ne možete ili ne želite ugraditi ventilacijske sustave? Pomoći će odvlaživač zraka. Uređaj upija vlažan zrak, hladi ga i tako kondenzira vodenu paru u vodu. Vodu potom jednostavno izlijete, a suhi zrak vraća se u prostoriju.

Hoće li mi izolacija pomoći riješiti se plijesni?  

Da. Ako je izvedena pravilno, izolacija povećava temperaturu unutarnjih zidova i uklanja toplinske mostove. Time se smanjuje rizik kondenzacije, glavnog uzroka plijesni.

Neće li zidovi „prestati disati“ i plijesan se pojaviti još češće?  

Ne. Vanjski zidovi nisu tu da „dišu“ – za ventilaciju služe prozori i vrata. Izolacija ne potiče nastanak plijesni, već upravo suprotno – sprječava ju povećanjem temperature zidova i uklanjanjem vlage.

Gdje se plijesan najčešće pojavljuje?  

Najrizičniji su kutovi prostorija, okolica prozora, podovi iznad negrijanih prostora i loše izolirani sokli – tamo gdje dolazi do toplinskih gubitaka i kondenzacije.

Koji je materijal najbolji za izolaciju kuće?  

Ovisi koji dio kuće izolirate, u kakvom je stanju objekt i što očekujete. Usporedite parametre: toplinska vodljivost, difuzijski otpor, zvučna apsorpcija, otpornost na požar. Naši stručnjaci pomoći će vam besplatno.

Mogu li samostalno izolirati kuću?  

Da, ali bez iskustva preporučujemo konzultaciju s profesionalcima. Greške u izvedbi mogu dovesti do suprotnog efekta – povećane vlage i nastanka plijesni.

Je li bolja mineralna vuna ili polistiren?  

Ovisi o objektu i vašim zahtjevima. Oba materijala imaju slična izolacijska svojstva, no kamena i staklena vuna su paropropusne, negoriva i prigušuje buku. Polistiren je lakši i lakše se ugrađuje.