Zemlja danas

Posljedice promjene klime i globalnog zatopljenja

Jedno je sigurno: klima se mijenja. No, kakve će biti stvarne posljedice globalnog zatopljenja? Hoće li doći do katastrofe? Zar nije moguć preokret?

Neke od posljedica globalnog zatopljenja vidimo već sada: sve su češći vremenski ekstremi (poplave, oluje...). Pogled na zemlje južne Europe i drugih kontinenata pokazuje kakve katastrofalne učinke donosi zagrijavanje zemlje. Ponestaje pitke vode, suša uništava ljetinu, požari uništavaju golema šumska područja. Sve veći broj oluja razara obalna i kopnena područja.

Klima se ne mijenja ravnomjerno i uvijek predvidljivo. Poremetio se vegetacijski ciklus mnogih biljaka, promijenio se kalendar mnogih ptica selica. Neke posljedice zatopljenja doživjet ćemo tek za nekoliko godina i desetljeća.

Još jedna promjena je širenje pustinja. Proces nastanka stepa i pustinja u sljedećim će se desetljećima drastično pojačati i osim područja poput Kalifornije ili Australije pogoditi i mnoge afričke i južnoameričke zemlje. Posljedica će biti velika glad i pomanjkanje vode za piće.

Teške posljedice imat će i otapanje leda na polovima te glečera. Velik dio zaliha pitke vode na zemlji pohranjen je u njima. Ako njih nestane, valja računati i s nestašicama vode za piće. Osim toga otapanje leda na polovima donosi dodatno zagrijavanje zemlje i porast razine svjetskih mora. Do sada su bijele snježne površine Arktika i Antarktika pomagale odbijati sunčeve zrake i na taj način upijati manje toplinske energije. Ako se pak led na polovima otopi, Zemlja će se puno brže zagrijavati.

Izolacija građevina

Toplinska izolacija osobito je važna kod starih i novih građevina
Dobra izolacija ušteda je za cijeli život. Područje koje osobito puno obećava je toplinska izolacija zgrada izgrađenih između 1945. i 1980. One, doduše, tvore tek oko 30 posto ukupnog fonda zgrada, ali su odgovorne za 50 posto emisija CO₂ svih zgrada.

Svaka napola izvršena sanacija propuštena je šansa
U sanaciji postojećih zgrada treba koristiti samo najkvalitetnije komponente i težiti tehnički najboljoj energetskoj razini. Svaka polovična sanacija propuštena je šansa te stvara novi problem s energijom, štetnim emisijama i troškovima za sljedeću generaciju. Jer nova sanacija ili „popravljanje“, sigurno će biti puno skuplje nego da se odmah odaberu kvalitetne komponente na razini pasivne kuće. Mnogi primjeri potvrđuju da je sanacijom moguće ostvariti uštedu energije do 90% posto. U novogradnji je tehnički i gospodarski najkorisnije graditi na razini pasivne kuće.

Ekologija

Toplinska izolacija na razini pasivne kuće nudi najbolju uštedu energije. Pritom izolacijski materijali trebaju odgovarati najvišim zahtjevima ugradnje, kvalitete i osobito ekologije. ISOVER je razvio odgovarajuće proizvode: mineralna staklena vuna ISOVER proizvodi se pretežno od recikliranog stakla. Prirodne sirovine vade se na ekološki način u površinskom kopu koji se sanira odmah po završetku eksploatacije. Suvremenim postupakom proizvodnje skrbimo za daljnje ekološko postupanje. Energija potrebna za proizvodnju staklene vune amortizira se toplinskom izolacijom do razine pasivne kuće u odnosu na neizoliranu tavansku ploču za manje od 10 dana.

Od ciglih 1 m3 sirovine ISOVER izradi 150 m3 izolacijskog filca od mineralne staklene vune. To je dovoljno za izolaciju obiteljske kuće od podruma do krova na razini pasivne kuće.

Sigurni proizvodi

Proizvodi od mineralne staklene vune ISOVER – siguran izolacijski materijal

• Sigurna je u radu i eksploataciji
• Potvrđeno je neškodljiva za zdravlje prema Direktivi 97/69/EZ Europske komisije
• Ne sadrži freone ni pesticide
• Kemijski je neutralna
• Izvrsna je toplinska, zvučna i protupožarna izolacija
• Osobito je ekonomična kod velike debljine izolacije
• Ne gori
• Ne sadrži protupožarne kemikalije opasne za podzemne vode
• Dugotrajna je i ne trune
• Paropropusna je

Proizvodni postupak

1. Isporučene sirovine najprije se skladište u silose.
2. U postrojenju za miješanje, sirovine i dodaci automatski se važu i u dvije miješalice miješaju točno po recepturi, te se pneumatski u zatvorenome sustavu dopremaju u električni bazen za taljenje kojega zagrijavaju molibdenske elektrode snage 4,2 megavata. Temperatura taljevine doseže 1350 °C (ranije: 1400 °C).
3. Na peć za taljenje priključeni su odvodi. Talina iz nje teče u strojeve za stvaranje vlakana. Jezgra tih strojeva je rotirajuća ploča i plamenička sapnica prstenasto postavljena iznad ploče. Talina se pomoću centrifugalne sile izbacuje iz rotirajuće ploče. Vlakna se pneumatski povlače prema dolje. Pritom nastaju teoretski beskonačno duga vlakna staklene vune srednjega promjera od 4-6 μm. Za postizanje radne temperature koriste se plin i struja.
4. U sljedećemu procesnom koraku slijedi prskanje vezivnim sredstvom. Sa strojeva na kojima se stvaraju, vlakna odlaze na stol za slaganje te potom u peć za skrućivanje.
5. Na temperaturi od 250 °C proizvod se pretvara u stabilnu kombinaciju (polimerizacijom veziva).
6. Na proizvodnoj liniji gotova staklena vuna potom se formira na željeni način i valja u role.
7. Višak (odresci) iz proizvodnje se ponovo vraća u proizvodni proces.

Zaštita okoliša od otpadnih plinova

Otpadni plinovi koji nastaju u proizvodnji prolaze kroz biološko postrojenje za pročišćavanje. Tim se postupkom ne stvaraju nikakve otpadne vode koje bi trebalo uklanjati. Pročišćena voda cirkulira u zatvorenome krugu (80.000 m³) te se u postrojenju za pročišćavanje otpadnih plinova ponovo koristi za biološko pročišćavanje zraka. Gubici uslijed isparavanja zamjenjuju se svježom vodom. Kao svježa voda koristi se dijelom spremljena kišnica, a dijelom voda iz vodovoda. Toplina odvedena iz taline i kompresora, koristi se za grijanje radnih prostora.

Štedljivost i čuvanje okoliša u transportu

Većina izolacijskih materijala ISOVER isporučuje se spakirana u role. Prilikom pakiranja materijal se komprimira. Pritom se ne događa ništa drugo, nego se samo istiskuje zrak. Rola izolacijskog materijala na taj je način 80% manja. Jedno teretno vozilo može prevesti šest puta više izolacijskog materijala nego li drugih materijala. Time se, dakako, smanjuje i skladišna površina te se materijal jednostavnije smješta na gradilištu. Kad se pakiranje otvori, vuna poprimi svoj prvotni volumen. Na taj način ISOVER, dovodi do velikog broja prednosti u lancu njezine uporabe.

Iz prirode - za prirodu.

Najveći udio u proizvodu ima reciklirano staklo. Korištenje reciklažnog stakla smanjuje potrošnju primarnih sirovina (čuvanje resursa) i dovodi do uštede energije u proizvodnji: taljenje primarnih sirovina troši u prosjeku oko 30% više energije nego taljenje reciklažnog stakla. Vlastito staklo dolazi iz proizvodnog procesa. Kod ISOVER proizvodnog procesa uključen je biološki sustav za pročišćavanje zraka. U proizvodnim stankama (kod mijenjanja postavki strojeva, njihova čišćenja ili zastoja) stakleni se mlaz skreće i hladi vodom. Granulat koji tako nastane ponovo se vraća u proizvodnju. Glinenac (feldspat) druga je važna mineralna sirovina u proizvodnji mineralne vune. On između ostaloga nastaje kao nusproizvod kvarcnog pijeska u površinskom kopu. Glinenac koji se koristi u proizvodu potječe iz područja grada Melk u Češkome masivu te se isporučuje kamionima. Soda se zbog velike udaljenosti od prirodnih nalazišta dobiva u Njemačkoj iz kuhinjske soli i vapnenca u postupku Solvay.

Komponente u postotnim udjelima:
Glinenac: 94,0 %
Reciklažno staklo 76,1%
Glinenac 8,9 %
Staklo iz vlastite proizvodnje 4,1 %
Borat 7,3 %
Soda 3,1 %
Manganov dioksid 0,3 %
Vezivno sredstvo: 6,0 %
Fenolformaldehina smola 3,6 %
Urea 1,9 %
Amonijev sulfat; 0,04 %
Uljna emulzija; 0,5 %
Aminosilan 0,004 %

Ne dodaju se nikakva druga pomoćna ili dodatna sredstva.

Energetska amortizacija

Mineralna staklena vuna ISOVER – učinkovitost bez premca (6-erostruki učinak)

Proizvodnjom 1 tone mineralne vune jednokratno nastane 0,8 t CO2. Svaka tona ugrađene mineralne staklene vune ISOVER pomaže uštedjeti šest tona CO2 godišnje. Uz vijek trajanja od 50 godina uštedi se 300 tona CO2. 
To je 375 puta više od emisija neophodnih da se proizvede tona materijala. Na taj se način svuda u svijetu može ostvariti energetski učinkovitostanovanje.

Reciklaža sirovina: iz prirode - za prirodu

Prirodne sirovine vade se ekološki u malim površinskim iskopima koji se odmah po okončanju eksploatacije saniraju. 
Mineralna staklena vuna ISOVER proizvodi se 80% od recikliranog stakla. Uz to još ide kvarcni pijesak, vapnenac, dolomit i soda. Proizvodni postupak izrazito štedi resurse.
Otpad od mineralne staklene vune zajedno sa svakovrsnim vanjskim slojevima može se odlagati na odlagališta građevinskog materijala i velika odlagališta otpada bez prethodnog ispitivanja. Pasivna toplinska izolacija nudi najbolju uštedu energije i zaštitu klime.

Amortizacija energije za proizvodnju

Energija koja se utroši za proizvodnju i prijevoz amortizira se kod mineralne vune već za nekoliko dana. Kao primjer slijedi usporedba tavanske ploče od armiranog betona bez toplinske izolacije s AB pločom i 35 cm izolacije (λ_D = 0,04 W/mK) iz mineralne vune (pasivna razina izolacije).

Od godišnje uštede energije od 350 kWh/m² odbije se ciglih 22 kWh energije za proizvodnju, prijevoz i ugradnju izolacijskog materijala. Vrijeme energetske amortizacije iznosi manje od 10 dana.

Mineralna staklena vuna brzo se ugrađuje i amortizira.
Komprimirana mineralna vuna u rolama prevozi se brzo i uz uštedu prostora. S nekoliko poteza ugrađuje se izravno iz role.

Sigurna isplativost toplinske izolacije

Toplinska renovacija izrazito je isplativa. Ako se gledaju ukupni troškovi sanacije zgrade uštefa je 7 do 14%. Rok amortizacije iznosi 7 do 14 godina (bez financiranja kredita). Sanaciju je najbolje odmah izvesti na razini niskoenergetske kuće ili još bolje, pasivne kuće, jer su dodatni troškovi toplinske izolacije marginalni. Svaka kasnija dorada bila bi puno skuplja.

Korist od toplinske izolacije

Korištenje domaćih i obnovljivih energenata stvara mnogo regionalnih radnih mjesta i osigurava stvaranje vrijednosti

Svako kućanstvo u prosjeku godišnje plaća više od 1.000 eura za energiju. Godišnje više od milijarde eura ode u inozemstvo za naše energetske potrebe. Zamislite kako bi bilo da veći dio toga iznosa ostane u Hrvatskoj. Koliko bi radnih mjesta na taj način moglo izravno ili neizravno nastati. Koliko bi ljudi moglo od toga živjeti. 

Sunčeva energija je besplatna.

Naša energetska budućnost ne zasniva se na malome broju glavnih energenata, nego na energetskoj učinkovitosti i održivom iskorištavanju mnogih ekološki prihvatljivih decentraliziranih izvora energije. Tehnički gledano u našim tipovima klime svaka kuća se praktično može koncipirati kao energetski samodostatna, dakle kao svoja vlastita "elektrana".

Gospodarske prednosti energetske učinkovitosti i iskorištavanja domaće energije

• Hrvatska bi na području energije bila osigurana od krize: ovisnost o nepredvidljivo poskupljujućim energentima ograničenih zaliha opada
• Domaće regionalno stvaranje vrijednosti stvara radna mjesta 
• Preokret u energetskoj politici povećava izvozne šanse
• Energija postaje dostupna za stanovništvo
• Ključ za zaštitu klime i sveobuhvatnu zaštitu okoliša

Toplinska izolacije tavanske ploče

Tavanska ploča igra posebnu ulogu u potrošnji energije: topli zrak se diže te preko tavanske ploče odlazi u hladan tavan. U neizoliranome stanju ta ploča nudi veliku površinu za gubitak topline.

Učinkovitost toplinske izolacije
Toplinskom izolacijom tavanske ploče štedite do 30% dragocjene energije grijanja cijele kuće. S ekološkog i ekonomskog gledišta preporučljiv je koeficijent U od 0,10 (W/m²·K). To postižete, primjerice, dvoslojnim polaganjem proizvoda Isover DOMO 18 u ukupnoj debljini od 36 cm.

Bez Isover izolacije
Lijeva strana krova je bez izolacije. Toplina koja se gubi kroz tavansku ploču otapa snijeg. To se primijeti i po većim troškovima grijanja. Koeficijent U: 3,80 W/m²·K

S Isover izolacijom
Na desnoj strani krova tavanska ploča optimalno je izolirana mineralnom staklenom vunom ISOVER. Snijeg se ne otapa, toplina ostaje u kući. Dobra izolacija znači punu uštedu. Koeficijent U: 0,10 W/m²·K

Toplinska izolacija - ekonomičnost u izolaciji

Toplinska izolacija plašta zgrade smanjuje potrebe za grijanjem
Pasivne kuće u usporedbi s aktualnim propisima za novogradnje štede oko 70% energije za grijanje. Zahvaljujući dobro toplinski izoliranome plaštu zgrade konvencionalni sustav grijanja više nije potreban, kuća se grije unutarnjim toplinskim dobitcima (stanari, rasvjeta, električni uređaji) kao i solarnim dobitcima. Preostale potrebe za toplinom zadovoljavaju se zagrijavanjem svježeg ulaznog zraka putem kontroliranog provjetravanja stambenog prostora s povratom topline. Pasivne kuće nude najveću udobnost stanovanja uz vrlo male troškove za energiju.

Nekada staru kuću nije moguće sanirati do standarda pasivne kuće, jer se ne mogu neutralizirati konstrukcijski toplinski mostovi ili se ne može ugraditi neophodna debljina toplinske izolacije. 
 

Bolja učinkovitost kombinacijom mjera
Ako se fasada ionako mora obnoviti, onda povećani troškovi predstavljaju samo razliku za toplinsku izolaciju energetski učinkovite debljine. Toplinska izolacija računa se međutim kroz trenutačnu uštedu na troškovima grijanja. Na taj način mogu se postupno sanirati svi dijelovi zgrada.

Kad se već radi nova izolacija vanjskih zidova, neka se to onda učini na razini pasivne kuće. Kad se već ugrađuju novi prozori, neka to onda budu prozori s trostrukim izolacijskim staklom i izoliranim okvirom. Svaka kasnija dorada neke osrednje kvalitete bit će puno skuplja i manje isplativa.