Svojstva mineralne staklene vune

Na─Źelo toplinske izolacije

Ugodno je kad su zidovi topli

Dobro izolirani vanjski zidovi topli su i ugodni na dodir s unutarnje strane. Na taj se na─Źin posti┼że za┼ítita od ┼ítetne kondenzacije te nema propuha, jer je razlika izme─Ĺu sobne temperature zraka i povr┼íine zida manja od 3┬░ C. Uz to sobna se temperatura mo┼że sniziti, a da se zadr┼żi isti osje─çaj ugode. Sobna temperatura sni┼żena za 1┬░C smanjuje potro┼ínju energije za 6 %.

O─Źuvanje nepropusnosti i topline
Model multikomforne ku─çe ni┼íta ne prepu┼íta slu─Źaju. Samo kontrolirana izmjena zraka je dobra izmjena zraka. Ina─Źe se javljaju toplinski gubitci, propuh, vlaga, pregrijavanje i dr. Sveobuhvatni nepropusni pla┼ít od krova do podruma ┼ítiti pasivnu ku─çu od tih ne┼żeljenih pojava i omogu─çava energetski u─Źinkovito, udobno stanovanje. Izolirani zidovi koji ne propu┼ítaju zrak ne di┼íu ni manje ni vi┼íe od obi─Źnih zidova. Osim toga, sustav za provjetravanje u svakome trenutku skrbi za svje┼żi zrak najbolje kvalitete. Unato─Ź svemu, prozori se prema potrebi itekako smiju otvarati. Ljeti je provjetravanje kroz otvoren prozor dobar na─Źin da se dobro izolirana ku─ça no─çu rashladi.

Za svje┼żi zrak skrbi sustav za provjetravanje.
U kombinaciji sa sun─Źevom energijom i toplinskom crpkom sustav provjetravanja s izmjenjiva─Źem topline zrak-zrak trajno skrbi za kvalitetu zraka u svim prostorijama. Istodobno regulira energetski u─Źinkovitu diobu topline i njezin povrat u cijeloj ku─çi. Ljeti dodatno pru┼ża blagi rashladni u─Źinak.

Potpuno zabrtvljeno i izolirano.
Preporu─Źena konstrukcija sveobuhvatnog pla┼íta zgrade: zra─Źna brtva te istodobno parna brana u predjelima s hladnim zimama nalazi se u na─Źelu na toploj strani izolacijskog sloja okrenutog prema unutra┼ínjemu prostoru.Gre┼íke u izvedbi nepropusnosti pla┼íta zgrade poput npr. re┼íki ili curenja imaju vrlo neugodne posljedice:

Jednostavnost

S proizvodima ISOVER lako je raditi. Prednosti mineralne staklene vune ISOVER ne po─Źinju tek s kasnijom ┼ítednjom energije, nego ve─ç kod ugradnje:

  • Do 75% u┼ítede na skladi┼ítenju i prijevozu zahvaljuju─çi velikoj kompresiji
  • Jednostavan rad
  • Stabilan oblik, velika vla─Źna ─Źvrsto─ça
  • Nema slo┼żenih rezova
  • Iz role na zid
  • Svestrano primjenjiva, mo┼że se skidati i ponovo postavljati, mo┼że se reciklirati
  • Jednostavno se uklanja

Zaštita od topline ljeti

anjsko sjenilo i dobra toplinska izolacija
Dobra toplinska izolacija pla┼íta zgrade i vanjsko sjenilo na prozorima trebaju ljeti osigurati da vru─çina ne mo┼że tako brzo prodrijeti u unutra┼ínjost gra─Ĺevine.
Pritom treba obratiti pozornost na sljede─çe:

  • Polo┼żaj zgrade i upad sun─Źevih zraka kroz prozor
  • Za┼ítita od izravnih sun─Źevih zraka (vanjsko sjenilo)
  • Navike stanara glede provjetravanja (provjetravanje no─çu)
  • Kvaliteta toplinske izolacije
  • Unutarnji izvori topline te uvjetno kapacitet akumulacije topline u unutra┼ínjosti zgrade


Od ─Źega se sastoji funkcionalni pla┼ít zgrade?
Funkcionalni plašt zgrade u osnovi se sastoji iz tri komponente: vanjskoga zida, prozorskih površina i zaštite od sunca. Najveći unos topline odvija se preko prozora.
Izolirani vanjski zid prakti─Źno ne propu┼íta toplinu u unutra┼ínjost, no sun─Źeva energija prodire u zgradu osobito kroz isto─Źne, ju┼żne i zapadne prozore, pri ─Źemu su za najve─çe upijanje topline odgovorne fasade koje su okrenute prema istoku i zapadu.

Sjenila protiv vru─çine
Ispitivanja pokazuju da vanjska zaštita od sunca smanjuje upijanje topline preko prozora za 85 do 90%. Bitno je da je ta zaštita od sunca automatizirana. To omogućava brzo reagiranje lamela, roleta i dr. na doba dana, vremenske prilike i upijanje topline.

Izbjegavanje toplinskih gubitaka
Pomo─çu toplinske izolacije i vanjskih roleta sprje─Źava se gubitak energije. Kroz velike prozorske povr┼íine na ju┼żnoj strani po danu se u unutra┼ínjost propu┼íta velika koli─Źina sun─Źeve topline, gdje se treba ─Źim du┼że zadr┼żati. ─îim se smra─Źi, rolete se spu┼ítaju i tako izme─Ĺu prozora i za┼ítite od sunca nastaje zra─Źni jastuk. U slu─Źaju prozora na pasivnoj ku─çi proizvodi za za┼ítitu od sunca mogu smanjiti toplinski gubitak za jo┼í 10%. Energetske gubitke preko neprozirnih vanjskih elemenata sprje─Źava sveobuhvatna toplinska izolacija.

Buka je naporna, od nje se mo┼że razboljeti

U industrijskim se zemljama s pravom spominje zaga─Ĺivanje okoli┼ía prometnom bukom, najra┼íirenijim izvorom buke. U EU 80 milijuna gra─Ĺana pati zbog nepodno┼íljive buke. Jo┼í 170 milijuna ih je stalno izlo┼żeno buci, koju do┼żivljavaju kao jaku smetnju.

Ti┼íina pridonosi kvaliteti ┼żivota
Mi ┼żivimo u bu─Źnome svijetu. Buka je sveprisutna, ti┼íina rijetka. Na ulici, u pogonu, glazba iz dje─Źje sobe ili ┼ítropot kod susjeda. ┼Żelimo ┼żivjeti i spavati u miru, raditi usredoto─Źeno i opu┼íteno u┼żivati u glazbi. Zahtjev za mirom, za┼ítitom od buke i dobrom prostornom akustikom za ve─çinu ─çe ljudi biti sve va┼żniji u budu─çnosti.

 

Va┼żnost zvu─Źne izolacije

Zvu─Źna izolacija za miran ┼żivot i veliku radnu sigurnost
Izvrsna zvu─Źna izolacija izme─Ĺu stanova va┼żan je preduvjet za skladan su┼żivot sa susjedima.

U pogonima i industrijskim postrojenjima zvu─Źna izolacija bitan je faktor.Tu kao najva┼żniji elementi spadaju za┼ítita od buke za osobe na radnim mjestima unutar zgrade te za┼ítita susjedstva od buke.┬áISOVER izolacijski materijali od mineralne staklene vune pobolj┼íavaju zvu─Źnu izolaciju na mnogim podru─Źjima primjene: u stanu, ┼íkoli, industriji, obrtima i postrojenjima, te na taj na─Źin daju va┼żan doprinos za vi┼íe mira i zvu─Źnu za┼ítitu.

Posebno zna─Źenje ima optimalna prostorna akustika
Izvrsnu akustiku ne cijenimo samo u kazali┼ítu, koncertnoj dvorani i operi, da mo┼żemo u potpunosti u┼żivati u umjetnosti. Ima li netko da se nije ve─ç ┼żalio na lo┼íu akustiku u predavaonicama i seminarskim prostorijama jer se sadr┼żaj jednostavno nije akusti─Źki mogao razumjeti ili se mogao pratiti uz velik napor i koncentraciju? Tko se ne bi ┼żivcirao i imao golemih problema s koncentracijom u velikim zajedni─Źkim uredima, kad se telefonira? Tko se nije nekada povukao iz veseloga dru┼ítva jer je akustika u restoranu bila tako lo┼ía da se nije moglo razgovarati ni za vlastitim stolom?

Kad buka postane teret
Posljedice nisu samo iscrpljenost i ┼żiv─Źanost, nego i bolesti grla i glasnica, kao tipi─Źne profesionalne tegobe nastavnika i pedagoga.┬áISOVER┬áproizvodi koji upijaju zvuk pru┼żaju mogu─çnost pobolj┼íanja zvu─Źnotehni─Źkih i akusti─Źnih uvjeta u ┼íkolama i predavaonicama.┬á

Zvu─Źna izolacija u projektiranju

Uvijek je povoljna i isplativa
Uz dobro projektiranje i izvedbu mogu─çe je s relativno malim financijskim izdatkom posti─çi komfornu za┼ítitu od buke u novogradnji. Pritom raste ne samo kvaliteta stanovanja nego i vrijednost objekta. Klase zvu─Źne izolacije ISOVER mogu poslu┼żiti kao temelj za ocjenjivanje.

Klase zvucne izolacije

Tek od ÔÇ×poja─ŹaneÔÇť zvu─Źne izolacije navi┼íe mo┼że se ra─Źunati sa zadovoljnim stanarima. Zbog toga op─çenito treba te┼żiti klasi ÔÇ×KomfortÔÇť. U slu─Źaju glazbenika jo┼í i vi┼íe.


Lokacija ima presudan utjecaj
Na zrakoplovnim koridorima, glavnim prometnicama, blizu ┼íkola ili bazena unaprijed ─çe biti ve─ça buka. Tu su u svakome slu─Źaju neophodne ja─Źe izolacijske mjere da stanari mogu ┼żivjeti u miru. Standard pasivne ku─çe nudi u tim iznimno te┼íkim uvjetima tu prednost da se radi provjetravanja ne trebaju otvarati prozori.

Promišljeno pristupanje poslu
Ako je lokacija pogo─Ĺena prevelikom bukom, mogu─çe je izvesti pasivnu ku─çu da bude ─Źim dalje od izvora buke. Prozori dnevnog boravka i spava─çih soba smje┼íteni na zidu ku─çe okrenutome od izvora buke.┬á

Zvu─Źna izolacija izvana i iznutra
Budu─çi da buka nastaje podjednako u unutra┼ínjosti, npr. govor, hodanje, glazba, sanitarne instalacije, kao i u vanjskome prostoru, potrebna je zvu─Źna izolacija pla┼íta zgrade kao i unutra┼ínjosti, zidova i stropova. Unutar fasade prozorske povr┼íine imaju istaknutu ulogu: one odre─Ĺuju zvu─Źnu izolaciju vanjskoga zida. Kao transparentni gra─Ĺevinski elementi prozori izoliraju buku puno manje. Da bi se to nadoknadilo, zvu─Źna izolacija neprozirnih elemenata mora se poja─Źati. Tra┼żena orijentacijska vrijednost je u pravilu oko 53 dB RÔÇÖw. Da bi se u unutra┼ínjosti postigao mir, gra─Ĺevinsko-tehni─Źki se razlikuje buka preno┼íene zrakom i rezonantna buka (odn. od hodanja). Za rezultiraju─çi koeficijent zvu─Źne izolacije u unutra┼ínjosti su odgovorni zidovi, vrata i susjedni gra─Ĺevinski elementi. Orijentacijskim vrijednostima u Europi se smatraju 40 do 48 dB. Izolacija buke od hodanja odnosi se na zvu─Źnu izolaciju stropova i stepenica. Tu treba po mogu─çnosti te┼żiti izolaciji buke od hodanja LÔÇÖnT,w+CI,50-2500 od 40 dB u odnosu na druge stanove, te 45 dB unutar stana ili obiteljske ku─çe. Za komfornu izolaciju buke preno┼íene zrakom izme─Ĺu pojedina─Źnih stanova preporu─Źuje se 58-63 dB (DÔÇÖnT,w+C). Ukupno uzev┼íi, sa svim na─Źinima gradnje koji se koriste za pasivne ku─çe mo┼że se posti─çi izvrsna kvaliteta akustike. Uz pomo─ç kvalitetnih plo─Źa Isover od mineralnih vlakana s ka┼íiranim slojem staklenog voala. Optimalno upijaju zvuk i skrbe za najbolju akustiku u svim prostorima.

Izolacija od buke koraka

Na tragu buke od hodanja
Buka od hodanja nastaje hodanjem po podu, kao i udarom predmeta, povla─Źenjem stolca, radom ku─çanskih aparata, dje─Źjom igrom i dr. Zbog takve vrste buke se isplati ja─Źe izolirati prostor. Prije svega, za izolaciju mno┼ítva sitnih ┼íumova koji nas stalno ┼żivciraju u svakodnevici.

S ISOVER-om na sigurnoj strani!

Gdje izbije po┼żar nastaje ne samo vru─çina nego se i sloba─Ĺaju otrovni plinovi i ugro┼żavaju stanare u ku─çama i stanovima. Negorivi izolacijski materijali poma┼żu usporavanju ┼íirenja po┼żara, du┼że odr┼żavaju otvorenima rute za izvla─Źenje, te bolje ┼ítite ┼żivot i zdravlje ljudi. Smanjuju se i otrovne emisije.
Uz preventivnu protupo┼żarnu za┼ítitu na sigurnoj ste strani. S negorivim izolacijskim materijalima od mineralne vune ISOVER: staklenom vunom, kamenom vunom i Ultimateom. Najbolja za┼ítita za krov, zidove i stropove.

Iz ljubavi i odgovornosti ÔÇô sigurna gradnja s ISOVER-om.

Preventivna protupo┼żarna za┼ítita

Gra─Ĺevinska protupo┼żarna za┼ítita sadr┼żi sve mjere za sprje─Źavanje ili ote┼żavanje ┼íirenja po┼żara u zgradama. U tu svrhu valja voditi ra─Źuna i o rasporedu zgrada i kori┼ítenju odgovaraju─çih konstrukcijskih elemenata koji odolijevaju po┼żaru i/ili izgradnji stacionarnih protupo┼żarnih sklopova.

Protupo┼żarna otpornost

Protupo┼żarna otpornost/vatrootpornost gra─Ĺevinskih elemenata:
Kod provjere protupo┼żarnih klasa ne ispituju se gra─Ĺevinski materijali nego cijeli gra─Ĺevinski elementi. Ovisno o trajanju protupo┼żarne otpornosti (tj. odr┼żanja odvojenosti prostora, nenastanka gorivih plinova i ograni─Źenja toplinske struje na stranu okrenutu od po┼żara) prema standardu ├ľNORM razlikuju se sljede─çe klase:

F30 zadr┼żava po┼żar 30 minuta
F60 izrazito zadr┼żava po┼żar 60 minuta
F90 otporan na po┼żar 90 minuta
F180 izrazitom otporan na po┼żar 180 minuta

Nosivi gra─Ĺevinski elementi moraju biti ozna─Źeni vrijedno┼í─çu ili razinom optere─çenja utvr─Ĺeni u ispitivanju. Kombinacija svojstava nosivosti, odvajanja prostora i izolacije topline utvr─Ĺeni su u susljednim klasama uz dosada┼ínje protupo┼żarne klase.

Vrijeme vatrootpornosti klasificirano je kako slijedi:
15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240, 360 min


Europska klasifikacija protupo┼żarnosti

Karakteristi─Źna svojstva prema normi EN 13501-2
R Nosivost
E Odvajanje prostora
I Izolacija topline
W Zra─Źenje topline
S Nepropusnost za dim
M Otpornost na udar
C Samozatvaranje
G Otpornost na zapaljenje ─Źa─Ĺe
K Protupo┼żarno djelovanje


Definicije i kriteriji

R - Nosivost
je sposobnost gra─Ĺevinskog elementa da pod utvr─Ĺenim mehani─Źkim utjecajem odolijeva po┼żaru na jednoj ili vi┼íe strana bez gubitka stabilnosti u definiranome trajanju.

ÔÇó Savijanje (L┬▓/400d)
ÔÇó Stopa savijanja (L┬▓/9000d)
ÔÇó Razvla─Źenje - istezanje (h/100)
ÔÇó Stopa razvla─Źenja - istezanja (3h/1000)

E - Odvajanje prostora
je sposobnost gra─Ĺevinskoga elementa u funkciji odvajanja prostora da tako odolijeva naprezanjima uslijed vatre samo na jednoj strani da sprije─Źi prodor vatre na neopo┼żarenu stranu.

ÔÇó Prorezi i otvori (├ś6x150, ├ś25)
ÔÇó Zapaljenje grudice vate
ÔÇó Trajanje plamena na strani okrenutoj od po┼żara (>10 sek)

I - Izolacija topline
je sposobnost gra─Ĺevinskog elementa da ograni─Źi prijenos vatre i topline u toj mjeri da na strani okrenutoj od vatre ne budu ugro┼żene osobe te da se materijali koji se tu nalaze ne mogu zapaliti.

ÔÇó srednje pove─çanje temperature (najvi┼íe 140 ┬░C )
ÔÇó maksimalno pove─çanje temperature (180 ┬░C)
ÔÇó dopu┼íteno je umanjenje istoga (npr. okviri vrata s 360 ┬░C)

W - Zra─Źenje topline
je sposobnost gra─Ĺevinskog elementa da ograni─Źi zra─Źenje topline na strani okrenutoj od vatre.
ÔÇó maksimalna vrijednost zra─Źenja: (15 kW/m2)

S - Nepropusnost za dim
je sposobnost gra─Ĺevinskog elementa da smanji ili onemogu─çi prodor plina ili dima iz jednog gra─Ĺevinsko elementa u drugi.
ÔÇó Maksimalno dopu┼ítena stopa curenja (20 / 30 m┬│/h) pri definiranome tlaku 50 Pa i temperaturi 200 ┬░C

M - Udarno naprezanje
je sposobnost gra─Ĺevinskog elementa da odoli udarnom naprezanju u slu─Źaju kad gubitak nosivosti nekog drugog gra─Ĺevinskog elementa u po┼żaru prouzro─Źi udarno naprezanje.
ÔÇó Otpor udarnom naprezanju prema klasifikacijskom trajanju R-, E- i/ili I
  (200 kg, udarna energija 3000 Nm)

C - Samozatvaranje
je sposobnost protupo┼żarnih ili protudimnih vrata ili poklopca da barem u slu─Źaju po┼żara zatvori neki otvor ─Źak i ako nestane glavnog strujnog napajanja.
ÔÇó Ispitivanje na okolnoj temperaturi
ÔÇó Broj ciklusa zatvaranja ovisno o namjeni (do 200.000)

G - Otpornost na zapaljenje ─Źa─Ĺe
je sposobnost ure─Ĺaja za odvod plinova i produkata takvih ure─Ĺaja da u kombinaciji s nepropusno┼í─çu za dim i izolacijom topline odoli zapaljenju ─Źa─Ĺe.
ÔÇó Maksimalno pove─çanje temperature s vanjske strane 100 ┬░C pri okolnoj temperaturi od 20 ┬░C

K - Protupo┼żarno djelovanje
je sposobnost zidne i stropne obloge da zaštiti materijale koji se nalaze iza nje od zapaljenja, karbonizacije i drugih šteta u nekome zadanome vremenu.
ÔÇó Maksimalno pove─çanje temperature s donje strane 270 ┬░C
ÔÇó Prosje─Źno pove─çanje temperature s donje strane 250 ┬░C

 

Euroklase

Gorivost - EUROKLASE
Jedan od najva┼żnijih kriterija za ocjenjivanje gra─Ĺevinskih materijala je njihovo pona┼íanje u slu─Źaju po┼żara. U EU vrijede odredbe takozvanih 'euroklasa'  za klasifikaciju gra─Ĺevinskih materijala prema njihovu protupo┼żarnom pona┼íanju, stvaranju dima i stvaranja kapljica. Pritom se razlikuju negorivi (euroklase A1 i A2) i gorivi gra─Ĺevinski materijali (euroklase B, C, D, E, F). Mineralna vuna bez dodatnih slojeva (staklena i kamena vuna) uvr┼ítena je u euroklase A1 i A2 za negorive gra─Ĺevinske materijale. 
Za klasifikaciju raznih skupina primjenjuju se postupci za ispitivanje pojedina─Źnih gore─çih predmeta (Single Burning Item - SBI) i pona┼íanja u po┼żaru u kutovima (Room Corner Test - RCT, ISO 9705). Presudan ─Źimbenik u klasifikaciji je vrijeme koje pro─Ĺe dok kod goru─çega proizvoda do─Ĺe do udarnog ┼íirenja plamena. Kod proizvoda Klase A, kao ┼íto je neka┼íirana staklena i kamena vuna, ne dolazi do takvoga ┼íirenja plamena zbog njihove negorivosti.

A negorivi materijali
A1 ne doprinosi po┼żaru (nema potencijal za udarno ┼íirenje plamena)
A2 ne doprinosi po┼żaru (nema potencijal za udarno ┼íirenje plamena)

B gorivi materijali
B vrlo ograni─Źen doprinos po┼żaru (nema potencijal za udarno ┼íirenje plamena)
C ograni─Źen doprinos po┼żaru (mogu─çe udarno ┼íirenje plamena)
D prihvatljiv doprinos po┼żaru (mogu─çe udarno ┼íirenje plamena)
E prihvatljivo pona┼íanje u po┼żaru (mogu─çe udarno ┼íirenje plamena)
F svojstvo (u odnosu na odolijevanje plamenu) nije ustanovljivo (moguće udarno širenje plamena)
 
Osim klasifikacije gorivosti sustav obuhva─ça ozna─Źavanje i klasifikaciju prema svojstvima kao ┼íto su 'stvaranje dima' (tri klase) i 'stvaranje goru─çih kapi' (dvije klase). Ukupno prema najvi┼íoj razini specifikacija u sustavu postoji 40 klasa.

Dodatne klasifikacije s1, s2, s3 za stvaranje dima
Klasifikacije s1, s2 i s3 izvode se iz mjernih podataka koji se utvr─Ĺuju ispitivanjem po normi EN 13823.

Dodatne klasifikacije d0, d1, d2 za goru─çe kapi/otpale dijelove
Klasifikacije d0, d1 i d2 izvode se iz opa┼żanja goru─çih kapi ili otpalih dijelova.  

Normom su obuhva─çene ni┼że navedene klase gra─Ĺevinskih proizvoda (uz iznimku podnih obloga):

A1

A2-s1,d0      A2-s1,d1      A2-s1,d2
A2-s2,d0      A2-s2,d1      A2-s2,d2
A2-s3,d0      A2-s3,d1      A2-s3,d2

B-s1,d0        B-s1,d1        B-s1,d2
B-s2,d0        B-s2,d1        B-s2,d2
B-s3,d0        B-s3,d1        B-s3,d2

C-s1,d0        C-s1,d1        C-s 1,d2
C-s2,d0        C-s2,d1        C-s2,d2
C-s3,d0        C- s3,d1       C-s3,d2

D-s1,d0        D-s1,d1        D-s1,d2
D-s2,d0        D-s2,d1        D-s2,d2
D-s3,d0        D-s3,d1        D-s3,d2

E
E-d2

F

Proizvodi od mineralne vune bez dodatnih slojeva (ka┼íirnog materijala) spadaju u najbolju kategoriju A1 ili A2 (negorivo) s dodatkom s1 (neznatno dimi) i d0 (ne stvara u┼żarene kapi).

Sigurnost ima prednost
Protupo┼żarni propisi trebaju sprije─Źiti ┼ítetno gorenje i u slu─Źaju po┼żara omogu─çiti spa┼íavanje ljudi i ┼żivotinja te ga┼íenje. Projektant i investitor odre─Ĺuju ho─çe li se zadovoljiti sa slu┼żbeno propisanim protupo┼żarnim zahtjevima ili ─çe u─Źiniti vi┼íe za za┼ítitu ┼żivota i imovine. 

Protupo┼żarna karakteristika mineralne vune

Protupo┼żarna za┼ítita
Svake godine po┼żari prouzro─Źe velike tro┼íkove u Europi: smrtne slu─Źajeve, milijarde ┼íteta, zaga─Ĺenje okoli┼ía i gubitak nezamjenjivih gra─Ĺevina.

Mineralna vuna ne gori
Mineralna vuna (staklena i kamena vuna) idealan je protupo┼żarni materijal, jer na temelju svojega mineralnog sastava ne gori i slabo provodi toplinu. Taj materijal, dakle, niti vatru hrani niti je ┼íiri. Mineralna vuna u velikoj je mjeri otporna na vru─çinu i izvrsna je za primjenu u protupo┼żarnim gra─Ĺevinskim elementima. Primjerice, kao za┼ítita za nosive gra─Ĺevinske elemente i nosa─Źe, kao obloga za stropove te za ugradnju u protupo┼żarna vrata i zidove. Mineralne vune uvr┼ítene su u najbolje euroklase A1 i A2 (negorivo).

Protupo┼żarna preventiva
Proizvodi od mineralne vune za toplinsku i zvu─Źnu izolaciju istodobno daju dragocjeni doprinos preventivnoj protupo┼żarnoj za┼ítiti te se mogu koristiti prakti─Źno u svim vrstama gra─Ĺevina. Osiguravatelji, primjerice, nude znatna umanjenja premija za poduze─ça koja pobolj┼íaju svoje protupo┼żarne mjere. Za gra─Ĺevine toplinski i zvu─Źno izolirane mineralnom vunom ─Źesto vrijede ni┼że tarife osiguranja nego li za zgrade ─Źija se izolacija sastoji od gorivih proizvoda.

Vrijeme je ┼żivot
U protupo┼żarnoj za┼ítiti vrijeme je ┼żivot, a ┼żivot se mora spasiti. Vrijeme je u borbi protiv po┼żara presudno, osobito u prvim minutama po┼żara. Kod izbijanja po┼żara u prostoriji temperatura u prvih 15 minuta dosegne 700 ┬░C te potom mo┼że narasti i do 1100 ┬░C. Negorivi i inhibiraju─çi materijali poput mineralne vune mogu usporavanjem ┼íirenja po┼żara priskrbiti dragocjene minute i time spasiti ┼żivote, u┼ítedjeti novac, sa─Źuvati imovinu i izbje─çi zaga─Ĺenje okoli┼ía.

Najva┼żniji pojmovi

Protupo┼żarna za┼ítita
ozna─Źava sve mjere za za┼ítitu gra─Ĺevina od po┼żara. Zahtjevi se mogu na─çi u gra─Ĺevinskim propisima te u standardu ├ľN B3806 ÔÇ×Zahtjevi glede protupo┼żarnih karakteristika gra─Ĺevinskih proizvoda (gra─Ĺevinski materijali)ÔÇť.

Protupo┼żarne karakteristike
Svrstavanje gra─Ĺevinskih materijala prema njihovim protupo┼żarnim karakteristikama u euroklase prema standardu EN 13501-1.
Izolacijski materijali ISOVER spadaju u negorive izolacijske materijale euroklase A1 i A2 te na taj na─Źin zadovoljavaju najvi┼íe zahtjeve protupo┼żarne za┼ítite. Uz to, izolacijski materijali klasificiraju se i glede stvaranja dima (s1, s2, s3) te goru─çih kapi (d0, d1, d2).

s1: gotovo bez dima
s2: srednje jaki dim
s3: jaki dim

d0: nema kapanja
d1: nema kapanja du┼że od 10 sekundi
d2: ni d0 niti d1

Trajanje odolijevanja po┼żaru kod gra─Ĺevinskih elemenata
Odolijevanje po┼żaru mo┼że se podijeliti na klase REI 30, REI 60 i REI 90. Brojke ozna─Źuju vrijeme tijekom kojega neki gra─Ĺevinski element mora odolijevati po┼żaru: dakle 30, 60 ili 90 minuta. Mjerodavni su upotrijebljeni gra─Ĺevinski materijali koji bi po mogu─çnosti trebali biti negorivi. Dokaz se dobije protupo┼żarnim ispitivanjem u obliku odgovaraju─çega certifikata.

Gra─Ĺevinska fizika ÔÇô osnova za trajno ekonomi─Źne i udobne gra─Ĺevine

Energetski u─Źinkovito stanovanje, za┼ítita klime, ─Źuvanje resursa i odr┼żivost dovode stalno do novih izazova u projektiranju gra─Ĺevina. Zna─Źenje gra─Ĺevinske fizike zadnjih je desetlje─ça znatno poraslo: pove─çana neophodnost toplinske izolacije zgrada ÔÇô iz ekonomskih i ekolo┼íkih razloga ÔÇô dovode do ve─çega uva┼żavanja gra─Ĺevinske fizike u projektiranju zgrada. Tu je i sve ve─ça potreba za udobno┼í─çu koja se odra┼żava u porastu zahtjeva glede zvu─Źne izolacije u stanovima i zgradama, a to je tako─Ĺer podru─Źje gra─Ĺevinske fizike. Stru─Źno podru─Źje gra─Ĺevinskog fizi─Źara u osnovi obuhva─ça toplinsku izolaciju, energetski prora─Źun, analizu toplinskih mostova, tro┼íkove za energiju, klimatizacijsku tehniku, sustave za opskrbu elektri─Źnom strujom, iskori┼ítavanje sun─Źeve energije, kori┼ítenje topline iz okoli┼ía, zvu─Źnu izolaciju, prostornu i psihoakustiku, tehni─Źku akustiku, za┼ítitu od vlage, svjetlo i kori┼ítenje dnevnog svjetla, kao i za┼ítitu od po┼żara.
 

Gra─Ĺevinski fizi─Źar

Svojim znanjem i iskustvom pridonosi projektiranju u─Źinkovitih, ekonomi─Źnih, korisni─Źki i ekolo┼íki prihvatljivih gra─Ĺevina, njihovoj izvedbi i pogonu, uz posljedi─Źno podizanje razine gra─Ĺevinskog standarda. Kao savjetnik u slo┼żenim projektima sanacije gra─Ĺevinski fizi─Źar poma┼że u ukupnome unaprje─Ĺivanju gra─Ĺevinske supstance, pove─çanju udobnosti za stanare i korisnike te trajno ─Źuvanje okoli┼ía i resursa. Spoznaje i iskustva gra─Ĺevinske fizike usmjerene su na sprje─Źavanje ┼íteta, istra┼żivanje, inovaciju i zadovoljstvo kupaca.

Za┼íto gra─Ĺevinska fizika

Gra─Ĺevinska fizika ÔÇô temelj va┼íega doma
Vi, dakako, ne ┼żelite studirati gra─Ĺevinsku fiziku nego naprosto sebi urediti udoban dom ili renovirati va┼íu ku─çu ili stan. No, izgraditi ili renovirati ku─çu jedan je od najve─çih izazova u ┼żivotu. Ve─ç se u fazi projektiranja postavljaju smjernice za stambenu klimu, potro┼ínju energije, posljedi─Źne tro┼íkove i o─Źuvanje vrijednosti zgrade za budu─çe nara┼ítaje. Iscrpne informacije stoga su najbolji temelj na putu do va┼íe ku─çe iz snova. Imat ─çete posla s mnogim stru─Źnjacima s kojima ─çete raspravljati do u najsitnije pojedinosti i otkriti da postoje mnoga razli─Źita mi┼íljenja o gra─Ĺevinskim oblicima, konstrukcijama i materijalima. Za nekog je arhitekta ve─ç normalna stvar projektirati razinu niskoenergetske ku─çe, pasivne ku─çe ili ku─çu sa ─Źak jo┼í ni┼żim standardom potro┼ínje energije za grijanje, dok drugi nastavljaju tradicionalno graditeljstvo. Bez obzira na to koji gra─Ĺevinski standard odaberete, osim investicijskih tro┼íkova dugoro─Źno treba odvagnuti i kasnije tro┼íkove za energiju i odr┼żavanje. Ipak provedemo cijeli svoj ┼żivot u gra─Ĺevinama, te bi htjeli da one sa─Źuvaju vrijednost za slu─Źaj prodaje. No, isto tako je va┼żno ho─çe li se objekt graditi masivnim na─Źinom ili lakim na─Źinom, a neovisno o preferiranim materijalima moraju se po┼ítovati zakoni gra─Ĺevinske fizike. Znanje o zakonitostima gra─Ĺevinske fizike pretpostavka je za izbjegavanje skupih gra─Ĺevinskih ┼íteta i za ostvarivanje udobnih, financijski dostupnih gra─Ĺevina koje ─Źuvaju svoju vrijednost. Osim eksperimentiranja, pouzdajte se i u svoju zdravu pamet, slobodno odbacite stru─Źne izraze ili zbunjuju─çe prospekte i sami razmotrite argumente i na─Źine djelovanja. Tada ─çete i u situaciji prekomjerne ponude rje┼íenja na─çi ono pravo za sebe.

Toplinska izolacija

Toplinska izolacija zimi
Toplinska izolacija zimi ima zada─çu da za vrijeme sezone grijanja na unutarnjim povr┼íinama gra─Ĺevinskih elemenata osigura dostatno visoku temperaturu te da time sprije─Źi povr┼íinska kondenzacija kod uobi─Źajene klime u stambenim prostorima. Povr┼íinska kondenzacija nastaje kad je temperatura povr┼íine zida ni┼ża od temperature kondenzacije. ─îim je bolja toplinska izolacija vanjskih gra─Ĺevinskih elemenata, tim je lak┼íe i energetski ┼ítedljivije izjedna─Źiti i odr┼żavati sobnu temperaturu i temperaturu na povr┼íini zida, ─Źime se izbjegava kondenzacija. U slu─Źaju izolacijskih koeficijenata U oko vrijednosti 0,1 W/m┬▓K (razina pasivne ku─çe) i izvedbe bez toplinskih mostova, kondenzacija je prakti─Źno isklju─Źena.

Toplinska izolacija ljeti
Toplinska izolacije ljeti (za┼ítita od vru─çine) slu┼żi za to da se zagrijavanje uzrokovano sun─Źevim zra─Źenjem koje se u pravilu odvija kroz prozore, ograni─Źi u toj mjeri da se zajam─Źi ugodna klima u prostoriji. Na ljetnu toplinsku izolaciju utje─Źu dimenzije prostorije, raspored i veli─Źina prozora, vrsta ostakljenja i sjenila za za┼ítitu od sunca, ventilacijske navike stanara, unutarnji izvori topline (npr. broj osoba, toplina ku─çanskih aparata, ra─Źunala, rasvjete i dr.) kao i kapacitet akumulacije topline kori┼ítenih gra─Ĺevinskih materijala (unutarnji i vanjski zidovi, eta┼żne plo─Źe, izolacija krovi┼íta). Ovisno o lokaciji u klimatskome smislu objekt konstruktivnim mjerama treba tako koncipirati da se po mogu─çnosti mo┼że zaobi─çi klimatizacijske ure─Ĺaje.

Zvu─Źna izolacija

Potreba za mirom i boljom zvu─Źnom izolacijom nije luksuz
Zakonom propisani zahtjevi glede zvu─Źne izolacije u pravilu predvi─Ĺaju minimalnu izolaciju radi sprje─Źavanja apsolutno neprihvatljive razine buke prilikom normalnoga pona┼íanja u stanu. To s obzirom na dana┼ínje zahtjeve korisnika, njihovo pona┼íanje i na─Źin ┼żivota vi┼íe ne zadovoljava te bi se u mnogim podru─Źjima bez dodatnih tro┼íkova ili s neznatnim dodatnim tro┼íkovima moglo u─Źiniti puno bolje.

Da bi se udovoljilo zahtjevima projektanata i korisnika koji ho─çe ne┼íto vi┼íe od puke minimalne zvu─Źne izolacije te ┼żele projekt uskla─Ĺen s percepcijom ljudskoga sluha, Isover je razradio klase komfora za zvuk koji se prenosi zrakom i zvuk od hodanja u objektima za stanovanje. Svrsishodnom i prakti─Źnom diobom na Isoverove klase komfora u odnosu na zvu─Źnu izolaciju te svakome razumljivo nazivlje, mogu─çe je ocijeniti i ciljano ugovarati poja─Źanu zvu─Źnu izolaciju.

Pokazatelji zvu─Źne izolacije nisu, na┼żalost, uvijek lako razumljivi projektantima i korisnicima. Osim toga, u─Źinkovita zvu─Źna izolacija i uspjela prostorna akustika uvijek uvjetuju projektno i tehni─Źki uskla─Ĺenu ukupnu koncepciju i primjenu u─Źinkovitih proizvoda i sustava. ─îesto poja─Źana toplinska izolacija i najbolja zvu─Źna izolacija idu ruku pod ruku, nekada su pak odre─Ĺeni materijali za toplinsku izolaciju nedostatni sa stanovi┼íta zvu─Źne izolacije. Gra─Ĺevinski fizi─Źar poma┼że projektantima i korisnicima rije┼íiti slo┼żena tehni─Źka pitanja u odnosu na u─Źinkovitost proizvoda i sustava. To se ne ograni─Źava samo na zvu─Źnu izolaciju nego se prote┼że i na druga stru─Źna podru─Źja o kojima istodobno valja voditi ra─Źuna, poput protupo┼żarne za┼íite, za┼ítite od vlage, provjetravanja i dr.

Protupo┼żarna za┼ítita

Protupo┼żarna za┼ítita ne zapo─Źinje tek s ga┼íenjem po┼żara, nego ve─ç u fazi projektiranja. Projektiranjem i konstruktivnim mjerama treba sprije─Źiti nastanak i ┼íirenje po┼żara. U smislu sigurnosti ljudi i imovine preventivna i gra─Ĺevinsko-tehni─Źka protupo┼żarna za┼ítita zahtijeva od svih sudionika, projektanata, arhitekata, protupo┼żarnih stru─Źnjaka i izvo─Ĺa─Źa optimalnu suradnju.
Ne zaboravimo: protupo┼żarna za┼ítita spa┼íava ┼żivot!

Preventivna protupo┼żarna za┼ítita
Preventivna protupo┼żarna za┼ítita obuhva─ça sve mjere koje prije izbijanja po┼żara smjeraju na to da po mogu─çnosti sprije─Źe po┼żare u njihovu ┼íirenju.

  • Gra─Ĺevinske i organizacijske mjere
  • Osiguranje sredstava za prvu i pro┼íirenu pomo─ç u ga┼íenju
  • Opskrba sredstvima za ga┼íenje
  • Priprema za akcije spa┼íavanja i samospa┼íavanja radi olak┼íanja protupo┼żarne borbe

Izolacijski materijali od mineralne vune Isover su prema standardu ├ľNORM EN 13501-1 klasificirani kao euroklasa A1 i A2 (negorivo).

Zrako-nepropusnost poma┼że izbjegavanju gra─Ĺevinskih ┼íteta i ┼ítedi energiju

Izbjegavanje toplinskih gubitaka uslijed provjetravanja va┼żan je preduvjet za izbjegavanje gra─Ĺevinske ┼ítete, ┼ítednju energije i tro┼íkova za grijanje. Zra─Źna nepropusnost nije hobi za energetski ┼ítedljivu gradnju, nego je nu┼żnost ako se ┼żeli izbje─çi vla┼żenje gra─Ĺevinskih elemenata. Kroz nedostatno zra─Źno nepropusne gra─Ĺevinske elemente topli, vla┼żni zrak iznutra mo┼że strujati van. Pritom na hladnim dijelovima konstrukcije mo┼że se sakupljati voda od kondenzacije, te mogu nastati o┼íte─çenja gra─Ĺevine. Budu─çi da velik dio ┼íteta nastaje na taj na─Źin, prednost nepropusnog vanjskog pla┼íta ne vrijedi samo za pasivne ku─çe nego za sve gra─Ĺevinske standarde. Dana┼ínji stanari vi┼íe ne prihva─çaju ni propuh u stambenome prostoru: zra─Źno nepropusni na─Źin gradnje vodi prema ve─çoj udobnosti. Stoga se danas op─çenito zahtijeva dobra zra─Źna nepropusnost prema pravilima gra─Ĺevinske tehnike.

Potrošnja energije se smanjuje
U propusnim zgradama topli zrak iz unutra┼ínjosti bje┼żi kroz re┼íke i propuste u pla┼ítu zgrade. Nekontroliranom izmjenom zraka topli zrak koji izlazi stalno se zamjenjuje hladnim vanjskim zrakom. ─îesto ugra─Ĺeno grijanje prostorije ili zgrade, unato─Ź pravilnom koncipiranju i stalnome pogonu, ne mo┼że dostatno zagrijati hladni vanjski zrak koji neprekidno dotje─Źe. Uslijed toga potro┼ínja energije nepotrebno raste i javlja se neugodan propuh.

Zrakopropusnost i potrosnja energije

Tro┼íkovi se sni┼żavaju
Izbjegavanjem ne┼żeljenih gubitaka topline uslijed nekontrolirane izmjene zraka smanjuju se tro┼íkovi za energiju. Skupi popravci gra─Ĺevinskih ┼íteta, uzrokovani konvektivnim unosom vlage, izbjegavaju se.

Izbjegavaju se gra─Ĺevinske ┼ítete
Zra─Źna propusnost stvara strujanja kroz pla┼ít zgrade. Toplina, te vlagom oboga─çen unutarnji zrak, izlazi kroz proreze i re┼íke, kondenzira se u pla┼ítu zgrade i dovodi do ┼íteta u osnovnoj konstrukciji zgrade. "Slu─Źajno prozra─Źivanje" kroz propusne konstrukcije mo┼że se s pravom nazvati i "zra─Źnim o┼íte─çivanjem gra─Ĺevine".

Provjetravanje se mo┼że kontrolirati
Izmjena zraka u zgradi ne ovisi vi┼íe o vjetru i vremenu te o navikama stanara. Dotok svje┼żega zraka mo┼że se kontrolirati i regulirati. Kod ugra─Ĺenog sklopa za komforno provjetravanje, po mogu─çnosti s povratom topline, automatski se obavlja higijenski neophodna izmjena zraka, a velik dio topline ostaje unutar gra─Ĺevine.

Zdraviji ┼żivot s higijenskom izmjenom zraka
Zra─Źno nepropusne zgrade preduvjet su za dobro funkcioniranje automatskog provjetravanja stambenog prostora s povratom topline. Ono skrbi za higijenski neophodnu izmjenu zraka, te se mo┼że prilagoditi individualnim potrebama stanara. Uvijek svje┼żi zrak, bez propuha, bez buke i pra┼íine izvana.

Bolja kvaliteta stanovanja
Nekontrolirano strujanje zraka u zgradi proizvodi neugodan propuh, zone hladnoga zraka na podu uzrokuju hladne noge, a time i osje─çaj neugode. Kod zra─Źno nepropusnoga pla┼íta zgrade nema tih nedostataka. Izbjegava se prodor hladnoga vanjskog zraka zimi i prodor vru─çega vanjskog zraka ljeti. Pobolj┼íava se zvu─Źna izolacija te se isklju─Źuju mirisi iz susjednih stanova ili izvana.

Projektiranje i izvedba
Odlu─Źuju─çe je na─Źelo jedinstvene potpuno izolirane zrako-nepropusne ravnine u pla┼ítu zgrade, koja je u svim detaljima izvedena kvalitetno, te je adekvatno za┼íti─çena od kasnijih mogu─çih o┼íte─çenja. Osim sustavne zra─Źne propusnosti uslijed manjkavog projektiranja, tu su i problemi pogre┼íne izvedbe.

Tipi─Źna slaba mjesta su:

  • Spoj vanjskoga zida i podne plo─Źe
  • Me─Ĺusobni spoj vanjskih zidova, npr. kod su─Źelja elemenata i kutnih spajanja
  • Podru─Źje spoja vanjskoga zida i me─Ĺukatne plo─Źe
  • Podru─Źje spoja vanjskoga zida i krova
  • Prolazi kablova i cijevi kroz zrako-nepropusni sloj
  • Umetnuti prozori i vrata u zrako-nepropusni sloj
  • Ugra─Ĺene strujne uti─Źnice
  • Neo┼żbukane zidne povr┼íine iza ugra─Ĺenoga zidnog sklopa, te lo┼íe pode┼íena ulazna vrata i prozori
  • Otvori za rolete
  • O┼íte─çenja zrako-nepropusnog sloja u fazi gradnje

Svjetlo i prozori

Prozori propu┼ítaju sun─Źevu svjetlost u zgradu, griju, osvjetljavaju i uspostavljaju vizualni kontakt. No, gotovo uvijek oslabljuju toplinsku izolaciju fasade. Pitanje njihova primjerena oblika, veli─Źine i polo┼żaja stoga je staro koliko i samo graditeljstvo te se odra┼żava u svim graditeljskim tradicijama i stilovima.

Tr┼żi┼íte stakla je sada bogatije za jedno dojmljivo termoizolacijsko staklo: SAINT-GOBAIN-ova tvrtka k─çer ECKELT GLAS iz Steyra nudi pod nazivom CLIMATOP MAX energetski ┼ítedljivo trostruko staklo koje s koeficijentima Ug=0,5 W/m┬▓┬ĚK i g=0,6 posti┼że do sada nevi─Ĺenu kombinaciju izvrsne toplinske izolacije i velikog stupnja ukupne energetske propusnosti. S obzirom na taj zapanjuju─çi razvitak katedra za graditeljstvo i okoli┼í sveu─Źili┼íta Donau-Universit├Ąt Krems pitanje je iznova postavila i istra┼żila u dvjema studijama parametara:

Climatop max

Slika 1: CLIMATOP MAX ÔÇô idealno energetski ┼ítedljivo staklo za solarnu gradnju, ┬ę ECKELT GLAS GmbH


Koliko stakla treba energetski u─Źinkovita ku─ça ÔÇô odnosno koliko stakla ona mo┼że podnijeti?
U prvoj studiji definirani su primjereni volumen zgrade i varijacije udjela ostakljenja, kvaliteta stakla i lokacije zgrade. Za ukupno 12 varijanti izra─Ĺena je godi┼ínja energetska bilanca grijanja te su eksplicitno izra─Źunati toplinski dobici i gubici.

Eckelt viel glas

Slika 2: Osnova za usporedbu je toplinska izolacija na razini pasivne ku─çe. Krov, zid, podrumska plo─Źa Uw┬á= 0,12 W/m┬▓┬ĚK, prozorski okvir Uf┬á= 0,9 W/m┬▓┬ĚK ┬ę ECKELT GLAS GmbH

Eckelt wenig glas

Slika 3: Osnova za usporedbu je toplinska izolacija na razini pasivne ku─çe. Krov, zid, podrumska plo─Źa Uw┬á= 0,12 W/m┬▓┬ĚK, prozorski okvir Uf┬á= 0,9 W/m┬▓┬ĚK ┬ę ECKELT GLAS GmbH


- Volumen zgrade definiran je analogno volumenu dvojnog objekta. 
- Udjeli ostakljenja realno su utvr─Ĺeni u dvije kategorije:┬á
       (1) jug 30%, istok/zapad po 20%, sjever 20%, 
       (2) jug 60%, istok/zapad po 40%, sjever 20%. 
- Glede kvalitete ostakljenja za primjer su ispitana tri ECKELT-ova proizvoda:
┬á┬á┬á┬á┬á┬á 2-WSV CLIMAPLUS ULTRA N: U=1,10 W/m┬▓┬ĚK; g=0,63;┬á ¤ć_Glas=0,04 W/mK
┬á┬á┬á┬á┬á┬á 3-WSV CLIMATOP ULTRA N: U=0,60 W/m┬▓┬ĚK; g=0,50; ¤ć_Glas=0,04 W/mK
┬á┬á┬á┬á┬á┬á 3-WSV CLIMATOP MAX: U=0,50 W/m┬▓┬ĚK; g=0,60; ¤ć_Glas=0,04 W/mK
- Toplinska izolacija plašta zgrade dosljedno je pretpostavljena na razini pasivne kuće. 
- Za klimatsku lokaciju odabrani su Be─Ź i Salzburg.
Izra─Źuni su obavljeni sa svom du┼żnom pa┼żnjom pomo─çu paketa za projektiranje pasivne ku─çe.


Rezultati studije mogu se sa┼żeti na sljede─çi na─Źin:┬á
Pove─çanje udjela ostakljenja uz jednake okvirne uvjete u svim ispitanim varijantama dovodi do smanjenja potrebe za grijanjem. To je smanjenje najprimjetnije u varijanti s optimiranim energetski ┼ítedljivim trostrukim staklom CLIMATOP MAX na lokaciji s izrazitijim sun─Źevim zra─Źenjem kao ┼íto je Salzburg, gdje je potreba za energijom grijanja smanjena s 11 kWh/m┬▓┬Ěa na 5 kWh/m┬▓┬Ěa.┬á

Kori┼ítenje optimiranoga ostakljenja energetski ┼ítedljivim trostrukim staklom CLIMATOP MAX dovodi u svim varijantama do toplinskog neto dobitka prozora, zbrojeno za sve fasade, uklju─Źuju─çi i toplinske gubitke okvira i prozorskih toplinskih mostova. Najprimjetniji dobitak ponovo je u varijanti s velikim udjelom ostakljenja na lokaciji u Salzburgu, gdje je iznosio 6 kWh/m┬▓┬Ěa neto.

Kao dopuna prvome dijelu studije analizirana je energetska bilanca ostakljenja, odvojeno od bilance zgrade, za razli─Źite vrste ostakljenja, lokacija i polo┼żaja, te su rezultati su─Źeljeni s onima punih zidova.
- Varijacija polo┼żaja prema ─Źetirima stranama svijeta
- Varijacija triju kvaliteta ostakljenja
┬á┬á┬á┬á┬á┬á 2-WSV CLIMAPLUS ULTRA N: U=1,10 W/m┬▓┬ĚK, g=0,63
┬á┬á┬á┬á┬á┬á 3-WSV CLIMATOP ULTRA N: U=0,60 W/m┬▓┬ĚK, g=0,50
┬á┬á┬á┬á┬á┬á 3-WSV CLIMATOP MAX: U=0,50 W/m┬▓┬ĚK, g=0,60
- Varijacija lokacija: Be─Ź i Salzburg

Svekoliki daljnji okvirni uvjeti realno su utvr─Ĺeni. Uzeti su u obzir okvirni udjeli, ─Źimbenici umanjenja unosa sun─Źeve topline kao i u─Źinak toplinskih mostova. I ovaj dio studije ponudio je upe─Źatljive rezultate:

- Energetski ┼ítedljivo trostruko staklo CLIMATOP N prema jugu ve─ç je znatna dobitna povr┼íina. Prema istoku i zapadu jo┼í se javljaju neto toplinski gubici, no oni su ipak ni┼żi od onih kod neostakljenog masivnog zida s U=0,12 W/m┬▓┬ĚK.┬á

- Uz energetski ┼ítedljivo trostruko ostakljenje CLIMATOP MAX, osim ju┼żne strane, i isto─Źna i zapadna strana postale su neto dobitnim povr┼íinama. ─îak i na sjevernoj strani preostali neto toplinski gubici ni┼żi su od onih punoga zida s koeficijentom U= 0,12 W/m┬▓┬ĚK..

Zna─Źenje za graditeljsku praksu
Po prvi put s proizvodom CLIMATOP MAX imamo ostakljenje koje je i na sjevernoj strani ravnopravno pasivno izoliranom vanjskome zidu.

S obzirom na toplinsku upotrebljivost ljeti, potrebe grijanja te arhitektonske i funkcionalne aspekte, ostakljenje te kvalitete omogu─çava novu slobodu u dimenzioniranju i pozicioniranju providnih dijelova fasade, koji se bez ograni─Źenja vezanih uz energetsku u─Źinkovitost ponovo mogu orijentirati prema sredi┼ínjim funkcijama osvjetljenja i vizualnog vanjskog kontakta.

Daljnje informacije o proizvodu CLIMATOP MAX naći ćete na našemu websiteu www.eckelt.at

Donja slika 4 prikazuje toplinsku bilancu primjernog volumena zgrade na lokaciji Salzburg s obilatim ostakljenjem i CLIMATOP MAX-om. Jasno su uo─Źljivi ve─çi solarni dobici (┼żuto) koji jasno prema┼íuju toplinske gubitke prozora (svijetloplavo) i na taj na─Źin pridonose smanjenju potrebe za energijom grijanja (crveno) na izvanrednih 5 kWh/m┬▓┬Ěa.

Bilanca Salzburg

Slika 4:Toplinska bilanca referentne gra─Ĺevine s velikim udjelom ostakljenja CLIMATOP MAX-om, na lokaciji Salzburg; ┬ę Donau Universit├Ąt Krems, Dr. Peter Holzer

Slika 5 (dolje) prikazuje toplinsku bilancu ostakljenja CLIMATOP MAX-om, uklju─Źuju─çi i okvire, odvojeno od gra─Ĺevine, na razli─Źitim stranama na obje lokacije, u Be─Źu i Salzburgu. Jasno se uo─Źava neto toplinski dobitak na ju┼żnoj strani te u polo┼żaju istok-zapad, kao i vrlo mali neto toplinski gubitak u polo┼żaju prema sjeveru koji ni s izolacijom ruba stakla i okvira ne prema┼íuje vrijednost za toplinski dobro izoliran vanjski zid s koeficijentom U=0,12 W/m┬▓┬ĚK.

Toplinska bilanca Climatop max

Slika 5:Toplinska bilanca ostakljenja CLIMATOP MAX-om uklj. okvire; ┬ę Donau Universit├Ąt Krems, Dr. Peter Holzer
 

ECKELT je austrijski tr┼żi┼íni predvodnik u oplemenjivanju plo┼ínog stakla te usredoto─Źuje svoje napore na proizvode klimatski povoljne arhitekture budu─çnosti. Zajam─Źeno odr┼żiva rje┼íenja solidnoga poduze─ça grupacije SAINT-GOBAIN GLASS.